Ključ za razumijevanje bilo koje nauke jeste razumijevanje pojmova i termina koji su usko vezani za tu nauku. Važnost razumijevanja tih pojmova posebno je značajna ako je riječ o naukama koje nisu mnogo raširene i koji su vezane isključivo za mali broj ljudi. Ovaj značaj posebno se može primijetiti kada je u pitanju nauka o kira'etima, koja je zasigurno malo poznata, posebno u našem vremenu i našoj sredini.
Nakon jednog kratkog historijskog pregleda o kojem smo pisali, sada ćemo se zadržati malo na pojašnjenju nekih pojmova i termina koji su vezani za nauku o kiraetima.
Cilj pojašnjenja ovih pojmova na ovakav način jeste da olakšamo razumijevanje ove nauke svima onima koji su zainteresovani da saznaju nešto više o njoj, a posebno onima koji žele da krenu putevima kira'eta i da postanu kurra hafizi.
Pojmova je mnogo, doktor Abdul-Alijj el-Mesul u svom djelu Mu'džem mustalehait 'ilmil kira'at el-Qur'anijje spomenuo je 783 pojma, iako možemo reći da ih ima možda još više. U svakom slučaju mi ćemo spomenuti smo ono najbitnije kako bismo, kao što smo već rekli, olakšali pristup ovoj nauci.
KIR'AET (قراءة)
''Razilaženje koje se pripisuje nekom od imama kira'eta, oko kojeg su saglasni rivajeti i putevi (turuq).“
RIVAJET (رواية)
''Razilaženje koje se pripisuje onima koji su uzeli od imama kira'eta, pa makar i posredstvom.“ Kao npr. rivajet Šubeta i Hafsa od imama Asima, koji su bili učenici imama Asima i prenijeli njegov kira'et. Rivajet je nazvan razilaženjem zato što ponekad jedan ravija imamov kira'et prenosi drugačije nego što ga prenosi drugi ravija ili učenik. Ponekada to prenošenje može da bude i posredstvom, kao što su Duri i Susi prenijeli kira'et imama Ebu Amra posredstvom njegovog direktnog učenika Jezidija i postali poznati kao ravije kira'eta Ebu Amra, iako nisu bili njegovi direktni učenici.
TARIQ (طريق)
''Razilaženje koje se pripisuje onima koji su uzeli od ravija i svima koji su došli poslije njih.“ Svaki ravija imao je svoje učenike koji su prenijeli spomenuti rivajet. Takvo grananje učenika koje dolazi poslije generacije ravija u kiraetskoj terminologiji naziva se tariq – put, turuq – putevi ili ashabu turuq – nosioci puteva. Tako npr. jedan od onih koji su prenijeli naš rivajet, rivajet Hafsa, bio je i Ubejd ibn Sabah.
VEDŽH (وجه)
''Učenje određene riječi na jedan od više načina, prilikom čijeg učenja se ima pravo izbora.'' Ponekad unutar jednog rivjeta imamo pravo na učenje neke riječi ili na izvoðenje nekog pravila na više načina. Prilikom takvog izbora, koji je ustvari lični izbor karije – učača, ne smatra se da je učač prešao na učenje drugog kira'eta ili rivajeta. Npr. riječ ''du'f'' ili ''da'f'' u ajetu sure Er-Rum može se izgovarati na oba načina u rivajetu imama Hafsa, i ako se prouči na bilo koji način, smatra se da se proučila po rivajetu imama Hafsa. Ponekada se također riječ vedžh upotrebljava i u značenju kira'eta, rivajeta ili tariqa, međutim tada ima značenje mnoštva, a ne izbora, kao što je također u tom slučaju bliža jezičkom, a ne terminološkom značenju.
TAHRIRAT
''Nauka kojom se čuva da ne dođe do miješanja različitih kiraeta, tako što se svaki tariq pripisuje njegovom vlasniku.'' Ova nauka koja je nastala kao dio nauke o kira'etima mnogo je vezana i bitna kada je u pitanju deset velikih kira'eta i slobodno možemo reći da je najteži dio unutar kira'eta. Da bismo razumjeli o čemu je riječ, o tome ćemo posebno govoriti.
DESET KIRA'ETA
Kira'eti sljedećih imama:
1. Nafi'a,
2. Ibn Kesira,
3. Ebu 'Amra,
4. Ibn 'Amira,
5. Asima,
6. Hamze,
7. Kisa'ija,
8. Ebu Dža'fera,
9. Ja'kuba i
10. Halefa.
SEDAM KIRA'ETA
Kira'eti sljedećih imama:
1. Nafi'a,
2. Ibn Kesira,
3. Ebu 'Amra,
4. Ibn 'Amira,
5. Asima,
6. Hamze i
7. Kisa'ija.''
OSAM KIRA'ETA
Kira'eti sljedećih imama:
1. Nafi'a,
2. Ibn Kesira,
3. Ebu 'Amra,
4. Ibn 'Amira,
5. Asima,
6. Hamze,
7. Kisa'ija i
8. Ja'kuba. Termin sedam ili deset kiraeta je termin koji je postao prihvaćen kod većine islamskih učenjaka. Jedan mali broj učenjaka koristio je termin osam kiraeta. Među takvima bili su Ibn Galbun i Ebu Mašer et-Teberi.
TRI KIR'AETA
Kira'eti sljedećih imama:
Ebu Dža'fera, Ja'kuba i Halefa.
'AŠERE KUBRA – deset velikih kira'eta
''Deset mutevatir kiraeta koji su preneseni djelom En-Nešr fil kira'atil-'ašr ili Tajjibom.''
'AŠERE SUGRA – deset malih kira'eta
''Sedam mutevatir kira'eta koji su preneseni djelom Et-Tejsir ili Šatibijom, kojima se dodaju još tri kiraeta koja su prenesena djelom Ed-Durre el-Mudi'e.''
ŠATIBIJA
''Kasida koju je sastavio imam Ebu Kasim eš-Šatibi, sadrži sedam kira'eta koji su preneseni djelom Et-Tejsir koje je napisao Ebu Amr ed-Dani.''
TAJJIBA'
''Djelo u stihovima koje je napisao imam El-Džezeri, sadrži deset kira'eta koji su preneseni djelom En-Nešr fil-kira'atil-ašr, koje je također napisao El-Džezeri.''
DŽEM'
'''Učenje i podučavanje Kur'ana tako što se svi kira'eti i rivajeti prouče u jednoj hatmi.'' Šejh Mahmud Halil Husari, govoreći o načinu učenja i podučavanja kiraeta, kaže: ''Prve generacije – selefus-salih, Allah im se smilovao, Kur'an su učile i podučavale učeći samo jedan rivajet prilikom učenja, ne dodajući prilikom učenja druge rivajete. Ta njihova praksa bila je s ciljem obuhvatanja jednog rivajeta i njegovog učvršćivanja. Takva praksa ostala je sve do petog stoljeća, vremena imama Danija, Ehvazija, Huzelija i drugih. Poslije toga pojavilo se učenje prilikom kojeg se učilo više različitih kira'eta, i takva praksa ostala je sve do našeg vremena!'' Govor šejha Husarija odnosi se na učenje Kur'ana prilikom učenja kira'eta, a ne na učenje Kur'ana u smislu ibadeta.
IFRAD
''Učenje i podučavanje Kur'ana tako što se hatma uči po samo jednom rivajetu.'' Umjesto ovog termina često se spominje i ifradul-kira'at.
HATT – pravila pisanja
"Nauka o načinu pisanja harfova i riječi."
HATT 'USMANI – Osmanova pravila pisanja
Ovaj termin u kiraetskoj i tefsirskoj terminologiji označava posebno pismo po kojem su pisane riječi i harfovi prilikom pisanja Mushafa u toku svih perioda pisanja Mushafa, a od kojih je posljednji u vremenu Osmana, r.a. Umjesto ovog termina također se koristi i termin resm, ili resm Osmani. Nauka o načinu pisanja Mushafa smatra se posebnom naukom o kojoj su napisana i sabrana zasebna djela. Glavni cilj ove nauke je da pojasni u čemu se Osmanov način pisanja Mushafa razlikuje od općih pravila pravopisa arapskog jezika.
MUSHAF
Listovi na kojima je ispisan Kur'an shodno redoslijedu ajeta i sura na kojem je konsenzus ummeta još od vremena Osmana, r.a. (
MESAHIFU EHLI'L-EMSAR
Mushafi koje je Osman, r.a., poslao u razne gradove islamskog svijeta. Po jednom mišljenju to su bila četiri mushafa: mushafi stanovnika Medine, Basre, Kufe i Šama. Drugo mišljenje kaže da ih je bilo pet, četiri spomenuta i mushaf stanovnika Mekke. Treće mišljenje kaže da ih je bilo šest, pet spomenutih i mushaf koji je Osman, r.a., zadržao za sebe i koji se zove Imam – glavni ili Hass – posebni. Četvrto mišljenje kaže da ih je bilo sedam, mushafi stanovnika Medine, Basre, Kufe, Šama, Mekke i još mushaf Bahrejna i Jemena. (
MUSHAFU'L-BASRE
Mushaf stanovnika Basre Mushaf koji je Osman, r.a., poslao po Amiru ibn Kajsu stanovnicima Basre.
MUSHAFU'L-KUFA
Mushaf stanovnika Kufe Mushaf koji je Osman, r.a., poslao po Ebu Abdur-Rahmanu stanovnicima Kufe.
MUSHAFU'Š-ŠAM
Mushaf stanovnika Šama Mushaf koji je Osman, r.a., poslao po Mugiri ibn Ebi Šihabu stanovnicima Šama.
MUSHAFU'L-MEDINA
Mushaf stanovnika Medine Mushaf koji je Osman, r.a., poslao po Zejdu ibn Sabitu stanovnicima Medine
MUSHAFU MEKKA
Mushaf stanovnika Mekke Mushaf koji je Osman, r.a., poslao po Abdullahu ibn Saibu stanovnicima Medine
'ILMU'L-FEWASIL - nauka o broju kur'anskih ajeta
Ova nauka izučava broj kur'anskih ajeta i na kojim mjestima su svršeci ajeta. Ovdje je veoma važno napomenuti da razilaženje oko broja kur'anskih ajeta ne znači da neki broj učenjaka smatra da neki ajeti ustvari nisu ajeti ili dio Kur'ana. Njihovo razilaženje oko broja ajeta biva iz razloga što se razilaze gdje je svršetak određenih ajeta.
El-'ADD EL-BASRI – basrijsko brojanje ajeta.
Broj kur'anskih ajeta koji se pripisuje Asimu el-Džahderiju iz Basre. Ovo mišljenje prenose Ebu 'Amr i Ja'kub. Po ovom mišljenjubroj ajeta u Kur'anu je 6205.
El-'ADD EŠ-ŠAMI – šamsko brojanje ajeta
Broj ajeta koji se pripisuje Jahji ibn Harisu ez-Zimariju. Ovo mišljenje prenosi Ibn' Amir ed-Dimaški. Po ovom mišljenju broj kur'anskih ajeta je 6225!
El-'ADD EL-KUFI – kufljansko brojanje ajeta
Broj ajeta koji se pripisuje Aliji ibn Ebi Talibu, r.a. Ovo mišljenje prenosi Hamza ez-Zejjat. Po ovom mišljenju broj kur'anskih ajeta je 6236! (
El-'ADD EL-MEDENI – medinsko brojanje ajeta
Kada je u pitanju medinsko brojanje ajeta, onda tu nailazimo na dva mišljenja: prvo, koje je prenio imam Nafi'a od dvojice svojih šejhova: Ebu Dža'fera Jezida ibn Ka'ka i Šejbe ibn Nesuha. Po ovom mišljenju broj kur'anskih ajeta je 6217! Ovo mišljenje od imama Nafi'a prenio je njegov učenik imam Werš; drugo mišljenje koje su prenijeli Isma'il ibn Dža'fer i 'Isa ibn Mina Kalun od Sulejmana ibn Džemaza, a on od Šejbe ibn Nesuha i Ebu Dža'fera. Po ovom mišljenju broj kur'anskih ajeta je 6214!
El-'ADD EL-MEKKI – mekkanski broj ajeta
Broj ajeta koji se pripisuje Ibn 'Abbasu i Ubejju ibn Ka'bu. Ovo mišljenje prenosi Ibn Kesir i po ovom mišljenju broj kur'anskih ajeta je 6219!
El-'ADD EL-HIMSI – himsko brojanje ajeta
Broj ajeta koji se pripisuje Halidu ibn Madanu. Po ovom mišljenju broj kur'anskih ajeta je 6232!
Autor: hfz. Dževad-ef. Gološ
Izvor: minber.ba
